Spomenka Štimec

Najznačajnija hrvatska spisateljica koja piše na esperantu

Spomenka Štimec

Spomenka Štimec

Rođena je 4. siječnja 1949. u Orehovici kraj Čakovca. Gimnaziju je završila u Varaždinu, a Filozofski fakultet u Zagrebu gdje je diplomirala 1972. njemački i francuski jezik. Od 1972. do 1994. radila je u Međunarodnom centru za usluge u kulturi u Zagrebu, od 1968. do 1988. na organiziranju Međunarodnog festivala kazališta lutaka (Pupteatra Internacia Festivalo - PIF). 1994. zaposlila se u Veleposlanstvu Malezije u Zagrebu, a nakon godinu dana u Hrvatskom savezu za esperanto. Počela je uređivati časopis Tempo koji izlazi na esperantu od 1980.

Član je Esperantske akademije i Svjetskog saveza esperantskih pisaca. Posredovala je kod prevođenje Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića Ivane Brlić-Mažuranić na perzijski, japanski i bengalski jezik te 7000 dana u Sibiru Karla Štajnera (2001.) na kineski te Waitapu-a Jože Horvata (2005.) također na kineski jezik.


Djela:

  • Ombro sur interna pejzaĝo. - Pisa, 1982. i 1996.
  • Aŭstralio. - Nagoya, 1988
  • Tibor Sekelj - biografia eseo. - Beč, 1989.
  • Nesenditaj leteroj el Japanio. - Hukuoka, 1990. (tri izdanja, objavljeno na japanskom i kineskom)
  • Vojaĝo al disiĝo. - Budimpešta, 1990.
  • Geografio de miaj memoroj. - Beč, 1992.
  • Kroata milita noktlibro. - Beč, 1993. (objavljeno na njemačkom i japanskom 1993. te francuskom 2004. )
  • Tena- Hejmo en Mezeŭropo. - Beč, 1996. (objavljeno na japanskom pod nazivom Hrvatske priče s ilustracijama Ivana Lackovića Croate 1999., adaptirano kao radio-drama 2000. i 2001.)
  • Tilla. - Pisa, 2002. (objavljeno na japanskom i u zvučnom izdanju, prilagođeno za slijepe čitatelje)
  • Hodler en Mostar. - Pisa, 2006.

Uredila je niz esperantskih izdanja:

  • Kroata poezio (1983.)
  • Esperantska književnost - jedinstveni fenomen Majorie Boulton (1988.)
  • Izolulo - Osamljenik (hrvatsko pjesništvo na petnaest jezika)
  • Antologio de unuaktaj dramoj (Antologija hrvatskih jednočinki, 1998.)
  • Mirindaj aventuroj de metillernanto Hlapić (Čudnovate zgode šegrta Hlapića, 1998.)

Pod pseudonimom Darija Simić na hrvatskom je objavila knjigu Darija (Zagreb 1975.).
Potaknula je tiskanje knjige Zamenhofova ulica (Zagreb, Sveučilišna naklada, 2005.). S japanskom fondacijom ostvareno je izdanje ovog djela na češkom u Pragu, na slovačkom u Martinu i slovenskom u Mariboru.
2001. je njezinim zalaganjem danski kipar Jesper Neergaard Zagrebu darovao spomenik međunarodnom komuniciranju La Futuro koji je postavljen na Kennedijevom trgu.
U mjestu Hrašćina-Trgovišće obnovila je staru kuriju u kojoj se od 1995. svakog svibnja održava manifestacija Dan meteorita, a od 2004. svakog srpnja Susret esperantskih pisaca Srednje Europe.